elma odkad se postavljaju slike na ove zenicke stranice ti konstantno spominjes farbanje zgrada itd...pa dodji sama i farbaj,a ne otisla 12 000 km od ZE i nesto nama seres. sramoto jedna
ljudi. ne kontam nimalo ove komentare. elma samo predlaze. ne vidim nista lose u tome. zaista ne bi falilo malo boja, ali opet, što reče gore jedan/jedna: koji to grad nije depresivan. ja bih rekao depresivan je koliko smo mi sami depresivni. moze i sunce da sija, a da opet padnes u depru. dakle, drzimo se tema, a ne medjusobnih optuzbi i prepucavanja :) biće slika stare čaršije i pomenutih objekata. p.s. ne znam kako se zvala ova ulica prije, ali se raspitam.
Mehmed ef. Semsekadic, junak bosnjackog naroda, rodjen je 1827. godine u uglednoj pljevaljskoj familiji u Sandzaku. Obrazovanje je zapoceo u rodnim Pljevljima, nastavio u Sarajevu, gdje zavrsava medresu. Nastavlja skolovanje u Istambulu, na cuvenoj Seherzada medresi, koju sa uspjehom zavrsava. Nakon zavrsnih studija vraca se u Pljevlja gdje se zaposljava kao vaiz u pljevaljskoj Ruzdiji, a 1866. je imenovan za muftiju u Taslidzi (Pljevljima). Od Berlinskog kongresa, Mehmed Semsekadic se politicki aktivira i uspostavlja vezu sa vodecim ljudima u Sarajevu koji su se pripremali za oruzani otpor Austrijancima. Istovremeno radi na stvaranju antiokupacionog otpora na Kosovu kako bi u svoje redove privukao i albanske dobrovoljce. Mehmed Semsekadic dolazi u Sarajevo 12. jula 1878. zajedno sa Hafiz-pasom, novim vojnim zapovjednikom Bosne koga je poslala Turska. Muftijin dolazak je bio u funkciji dogovora oko odbrane Bosne. Austrijske trupe prodiru u Bosnu 29. jula 1878. Pljevaljski muftija je na noge podigao dobrovoljacke odrede Bosnjaka i krenuo ka Bosni da je brani. Kada su izasli iz Pljevalja i prosli Dolove, Mehmed Semsekadic silazi sa konja, dize ruke i upucuje sljedecu dovu: "Boze nas ne vrati porazene bez obraza, i Boze, sacuvaj nam Bosnu i Hercegovinu od neprijatelja." Njegovim odredima prilaze i Bosnjaci iz Istocne Bosne, tako da uvecana vojska dolazi u Sarajevo 4. augusta, 1878 gdje biva docekana sa dobrodoslicom.
Nakon kraceg boravka u Sarajevu, Mehmed Semsekadic predvodi nekoliko tisuca vojnika u Tuzlu, gdje dolazi 8. avgusta i nakon dva dana zestokih borbi, uspijeva odbraniti Tuzlu. Zaposjeda obje strane rijeke Sprece, ugrozava neprijateljsku bazu u Doboju, a u jednoj od tamosnjih teskih bitaka ranjava i Austrijskog podmarsala Smigoca. Odgojen u starobosanskom duhu da se sa neprijateljem nema sta pregovarati dok gazi zemljom, sarajevskim agama porucuje sljedece: "Cujete li Sarajlije i svi ostali! Ja sam vam Svabu dobro docekao i vratio ga od Tuzle i Brckog, a jedna mi je vojska kod Maglaja gdje ce Svabu docekati. No cujete li age Sarajlije! Kunem vam se vjerom i Kur'anom, ako li mi nevjeru ucinite, zive cu vas sve odrati!" Padom Sarajeva 19. avgusta 1878, Mehmed Semsekadic se povlaci u Sandzak da izbjegne opkoljavanje. Tamo nastavlja sa svojim aktivnostima protiv Austrijanaca. Izlozen pritiscima, na poziv sultana Abdul-Hamida II, seli se u Tursku gdje biva prglasen specijalnim musafirom. U znak postovanja dobiva i veliki zemljisni posjed - Cekmedze ciflik na obali Mramornog mora. Austrijskom okupacijom Bosnjaci se pocinju masovno iseljavati iz Bosne i Hercegovine u pravcu Sandzaka, Albanije i Turske. Mehmed ef. Semsekadic iznenada umire u svojoj 60-oj godini zivota, 29. januara 1887. godine. Kao zasluzna i izuzetno cijenjena licnost Turskog carstva, ukopan je u dvoristu dzamije sultana Memeda Fatiha (Osvajaca) u Istambulu.
18 Comments:
auuuuuu jaro,slike su super samo ti extremno smeta ovo u srediti www.zenicki.com...to bi trebalo malo "bljedje" da bude..bash para oci...al et..
Ove slike se trebaju poslati u opstinu; ako im vec nije jasno da treba posla u skoro svakoj ulici, biti ce im onda..sivo sivo!
elma lako je tebi laprdat,posalji iz tvoje amerike pare,pa cemo mi farbat zgrade i krpit ulice
Slike su super 13.. Redovno friske fotografije; htjela bih te zamoliti da uslikas Staru Carsiju ako moze naravno :-)
Po mogucnosti, bilo bih fino vidjeti raju u kaficima.. mozda svaki dan jednu sliku? Samo prijedlog.. Hvala
(Raja vrvi u Jazz Clubu, Galeriji, Starom Satu..) Te kafice bih voljela vidjeti najvise.
Pozdrav
A koji to grad sjeverno od ekvatora u ove novembarske dane nije siv i depresivan.
Bivsa ulica Vuka Karadzica?
elma odkad se postavljaju slike na ove zenicke stranice ti konstantno spominjes farbanje zgrada itd...pa dodji sama i farbaj,a ne otisla 12 000 km od ZE i nesto nama seres.
sramoto jedna
Stvarno Elma,penzionerima trebaju novci,ljudima treba posla,invalidima i bivsim borcima briga a ti uporno pricas o farbanju zgrada.
ljudi. ne kontam nimalo ove komentare. elma samo predlaze. ne vidim nista lose u tome. zaista ne bi falilo malo boja, ali opet, što reče gore jedan/jedna: koji to grad nije depresivan.
ja bih rekao depresivan je koliko smo mi sami depresivni. moze i sunce da sija, a da opet padnes u depru.
dakle, drzimo se tema, a ne medjusobnih optuzbi i prepucavanja :)
biće slika stare čaršije i pomenutih objekata.
p.s. ne znam kako se zvala ova ulica prije, ali se raspitam.
A ko je bio Muftija Semsekadic ?
B.S.J.
pa muftija
Hehe 13, vidis da samo jedna osoba ovdje uporno ostavlja te komentare, meni je smjesno
..cekamo nove slike :-)
A ozbiljno, ko je bio kad se vec jedna zenicka ulica po njemu zove ? Stvarno pitam.
B.S.J.
Mehmed ef. Semsekadic, junak bosnjackog naroda, rodjen je 1827. godine u uglednoj pljevaljskoj familiji u Sandzaku. Obrazovanje je zapoceo u rodnim Pljevljima, nastavio u Sarajevu, gdje zavrsava medresu. Nastavlja skolovanje u Istambulu, na cuvenoj Seherzada medresi, koju sa uspjehom zavrsava. Nakon zavrsnih studija vraca se u Pljevlja gdje se zaposljava kao vaiz u pljevaljskoj Ruzdiji, a 1866. je imenovan za muftiju u Taslidzi (Pljevljima). Od Berlinskog kongresa, Mehmed Semsekadic se politicki aktivira i uspostavlja vezu sa vodecim ljudima u Sarajevu koji su se pripremali za oruzani otpor Austrijancima. Istovremeno radi na stvaranju antiokupacionog otpora na Kosovu kako bi u svoje redove privukao i albanske dobrovoljce. Mehmed Semsekadic dolazi u Sarajevo 12. jula 1878. zajedno sa Hafiz-pasom, novim vojnim zapovjednikom Bosne koga je poslala Turska. Muftijin dolazak je bio u funkciji dogovora oko odbrane Bosne. Austrijske trupe prodiru u Bosnu 29. jula 1878. Pljevaljski muftija je na noge podigao dobrovoljacke odrede Bosnjaka i krenuo ka Bosni da je brani. Kada su izasli iz Pljevalja i prosli Dolove, Mehmed Semsekadic silazi sa konja, dize ruke i upucuje sljedecu dovu: "Boze nas ne vrati porazene bez obraza, i Boze, sacuvaj nam Bosnu i Hercegovinu od neprijatelja." Njegovim odredima prilaze i Bosnjaci iz Istocne Bosne, tako da uvecana vojska dolazi u Sarajevo 4. augusta, 1878 gdje biva docekana sa dobrodoslicom.
Nakon kraceg boravka u Sarajevu, Mehmed Semsekadic predvodi nekoliko tisuca vojnika u Tuzlu, gdje dolazi 8. avgusta i nakon dva dana zestokih borbi, uspijeva odbraniti Tuzlu. Zaposjeda obje strane rijeke Sprece, ugrozava neprijateljsku bazu u Doboju, a u jednoj od tamosnjih teskih bitaka ranjava i Austrijskog podmarsala Smigoca. Odgojen u starobosanskom duhu da se sa neprijateljem nema sta pregovarati dok gazi zemljom, sarajevskim agama porucuje sljedece: "Cujete li Sarajlije i svi ostali! Ja sam vam Svabu dobro docekao i vratio ga od Tuzle i Brckog, a jedna mi je vojska kod Maglaja gdje ce Svabu docekati. No cujete li age Sarajlije! Kunem vam se vjerom i Kur'anom, ako li mi nevjeru ucinite, zive cu vas sve odrati!" Padom Sarajeva 19. avgusta 1878, Mehmed Semsekadic se povlaci u Sandzak da izbjegne opkoljavanje. Tamo nastavlja sa svojim aktivnostima protiv Austrijanaca. Izlozen pritiscima, na poziv sultana Abdul-Hamida II, seli se u Tursku gdje biva prglasen specijalnim musafirom. U znak postovanja dobiva i veliki zemljisni posjed - Cekmedze ciflik na obali Mramornog mora. Austrijskom okupacijom Bosnjaci se pocinju masovno iseljavati iz Bosne i Hercegovine u pravcu Sandzaka, Albanije i Turske. Mehmed ef. Semsekadic iznenada umire u svojoj 60-oj godini zivota, 29. januara 1887. godine. Kao zasluzna i izuzetno cijenjena licnost Turskog carstva, ukopan je u dvoristu dzamije sultana Memeda Fatiha (Osvajaca) u Istambulu.
Hvala. Vrlo poucno.
B.S.J.
Ej vi pored googla pitate ko je ko?? pa ukucaj tamo...uhhhhhhh
Dala bi se na osnovu ovog bloga napraviti svojevrsna socioloska studija. . .
aha :)
Post a Comment
<< Home